Srčana sarkoidoza i upala miokarda u sarkoidozi: vodič za pacijente i liječnike
Uvod
Sarkoidoza je kronična upalna bolest nepoznatog uzroka, koja može zahvatiti bilo koji organ. Najčešće su zahvaćena pluća, limfni čvorovi i koža, ali u određenim slučajevima dolazi do razvoja srčane sarkoidoze, osobito opasne forme bolesti u kojoj upalni granulomi napadaju srčani mišić (miokard). To može dovesti do upale miokarda, aritmija, srčanog zatajivanja i iznenadne smrti.
Ova komplikacija često prolazi neprepoznato, osobito kad su simptomi atipični. Ključno je rano postavljanje dijagnoze, što zahtijeva poznavanje specifičnih i nespecifičnih simptoma, interpretaciju laboratorijskih nalaza te korištenje napredne slikovne dijagnostike.
Klasični i atipični simptomi srčane sarkoidoze
Klasični simptomi:
Palpitacije (osjećaj ubrzanog, preskačućeg srca)
Bol u prsima
Dispneja (otežano disanje, osobito pri naporu)
Umor, opća slabost
Vrtoglavica ili sinkopa
Periferni edemi (npr. otečeni gležnjevi)
Atipični simptomi:
Osjećaj unutarnje nelagode, anksioznosti bez jasnog razloga
Noćno gušenje ili potreba za spavanjem u polusjedećem položaju
Nespecifične boli u leđima, ramenima, vratu
Varijabilan krvni tlak
Blage glavobolje i zamućen vid kod autonomne disregulacije
Izražen umor nakon manjih napora
Zbog ovako širokog spektra, mnogi slučajevi srčane sarkoidoze ostaju dugo nedijagnosticirani.
Biomarkeri: što nam govori krv?
Troponin (hs‑cTnT ili hs‑cTnI)
Vrlo osjetljiv pokazatelj oštećenja srčanog mišića.
I blago povišene vrijednosti (npr. 0.015–0.06 ng/mL) mogu ukazivati na aktivnu upalu miokarda, osobito kod sarkoidoze.
Koristi se i za praćenje terapijskog odgovora – vrijednosti opadaju nakon uspješne terapije i rastu kod relapsa.
Kreatin-kinaza (CK i CK-MB)
CK-MB je specifičniji za srčani mišić, ali manje osjetljiv od troponina.
Ukupni CK može biti povišen i zbog upale skeletnih mišića.
Povišenje CK u sarkoidozi nije dijagnostički presudno, ali se koristi kao dodatna informacija.
ACE (angiotenzin-konvertirajući enzim)
Povišen ACE može ukazivati na aktivnost sistemske sarkoidoze jer ga luče granulomi.
Međutim, nije specifičan i može biti povišen kod mnogih drugih bolesti.
U srčanoj sarkoidozi često je normalan, pa se ne može koristiti za isključivanje bolesti.
Kalcij u serumu
Hiperkalcemija se javlja u oko 10–20 % bolesnika sa sistemskom sarkoidozom.
Kod srčane forme rjeđe je povišen, pa normalne vrijednosti ne isključuju dijagnozu.
Povišen kalcij može biti indikator aktivne sistemske upale, ali nije relevantan za izolirano zahvaćanje miokarda.
Sažetak – dijagnostička vrijednost markera:
Troponin (hs‑cTnT/I) Da, često blago Visoka – osjetljiv i vrijedan za praćenje
CK/CK‑MB Ponekad Niska do srednja – nespecifična pomoć
ACE Da, ali ne uvijek Ograničena – pomoćni marker
Kalcij Rijetko Niska – nije ključan za srčanu formu
Dijagnostičke metode
EKG (elektrokardiogram)
Prikazuje električnu aktivnost srca. Može otkriti:
aritmije, AV-blokove, preekscitaciju ili ventrikularne tahikardije.
Ehokardiografija (UZV srca)
Prikazuje anatomiju i funkciju srca. Gleda se:
frakcija izbačaja (EF), veličina komora, pokretljivost stijenki.
CMR – Cardiovascular Magnetic Resonance (kardiološka magnetska rezonancija)
Vrlo precizna metoda za uvid u strukturu, upalu i fibrozu srca.
Koristi gadolinijski kontrast za detekciju ožiljaka i edema.
MRI – Magnetic Resonance Imaging
Obuhvaća i CMR, koristi magnetsko polje za prikaz mekih tkiva.
Bez zračenja, idealna za praćenje progresije bolesti.
PET – Positron Emission Tomography (pozitronska emisijska tomografija)
Detektira aktivnu upalu pomoću označene glukoze (FDG).
Korisna za praćenje učinka terapije i relapsa.
Biopsija miokarda
Rijetko potrebna, ali može potvrditi dijagnozu prisutnošću granuloma.
Ograničena zbog fokalne prirode bolesti i rizika postupka.
Kako se prati bolesnik sa sumnjom ili dijagnozom srčane sarkoidoze
Inicijalna obrada:
Krv: troponin, CK-MB, NT-proBNP, CRP, ACE, kalcij
EKG i ehokardiografija
CMR ili PET za otkrivanje upale i fibroze
Tijekom liječenja:
Troponin i CRP svakih 1–3 mjeseca
EKG na 3–6 mjeseci
MRI/PET svakih 6–12 mjeseci ili prema kliničkoj potrebi
Praćenje simptoma i prilagodba imunosupresivne terapije (kortikosteroidi, metotreksat, azatioprin)
Dugoročno:
Redoviti kardiološki pregledi
Ehokardiografija jednom godišnje
Holter EKG (24–48 h) kod sumnje na aritmije
Eventualna ugradnja ICD uređaja kod visokog rizika od iznenadne smrti
Zaključak
U bolesnika sa sarkoidozom, osobito onih s nejasnim simptomima poput umora, palpitacija i vrtoglavice, važno je pravodobno razmotriti mogućnost srčane sarkoidoze. Klasični markeri poput ACE-a i kalcija mogu biti povišeni, ali njihova dijagnostička vrijednost za srčano zahvaćanje je ograničena.
S druge strane, visokoosjetljivi troponin i napredne metode poput CMR-a i PET-a pružaju pouzdane informacije o prisutnosti upale miokarda. Redovito praćenje bolesnika i multidisciplinarni pristup ključni su za sprječavanje komplikacija i očuvanje kvalitete života.
Dino-Josip Ključarić
