Hormoni nadbubrežnih žlijezda

Hormone kore nadbubrežnih žlijezda nazivamo zajedničkim imenom kortikosteroidi, koji se prema biološkim karakteristikama dijele u tri grupe (glukokortikoidi, mineralokortikoidi, spolni steroidi.)

GLUKOKORTIKOIDI - najvažniji i najzastupljeniji je kortizol (hidrokortizon) koji djeluje na metabolizam ugljikohidrata (glukoze), bjelančevina i masti. Pojačano se luči u stanjima stresa.

MINERALOKORTIKOIDI - aldosteron, koji kontrolira metabolizam vode i soli.

SPOLNI STEROIDI - androgeni, estrogeni i progesteron, koji se izlučuju u malim količinama, a najvećim dijelom stvaraju u spolnim žlijezdama.

Povećana razina kortizola tijekom duljeg razdoblja iscrpljuje nadbubrežne žlijezde. Zato što one više ne mogu proizvesti toliko hormona „koliko im mi stresa svakodnevno serviramo“, dolazi do poremećaja u metabolizmu ugljikohidrata, masti, bjelančevina i elektrolita, kao i do promjena u tkivu same žlijezde ili njezina uvećanja (hiperplazija).  

Najčešći učinci kortizola na metabolizam:

- suprotno inzulinu, sprječava iskorištavanje glukoze u stanicama pa dolazi do povećane koncentracije glukoze u krvi (hiperglikemija)

- pojačano je stvaranje glukoze iz aminokiselina u jetri (glukoneogeneza)

- smanjena je proizvodnja (biosinteza) bjelančevina u stanicama, posebno u mišićima, kostima i limfnim organima

- potiče se razgradnja proteina u mišićima i kostima, što dovodi do gubitka mišićne mase i ubrzava osteoporozu, smanjuje se razina proteina u tkivima, a povećava u krvi i jetri. 

Budući da su proteini građeni od aminokiselina, njihov pojačan priljev jetra iskorištava za stvaranje glukoze. Zbog pojačanoga gubljenja proteina dolazi do smanjenja mišićne snage i mišićne slabosti. 

Osteoporoza je rezultat povećane resorpcije kosti, smanjene aktivnosti stanica koje izgrađuju kost (osteoblasta) i smanjenih zaliha kalcija. Lučenje kalcija mokraćom se povećava pa mogu nastati i bubrežni kamenci.

- ubrzava se mobilizacija masnih kiselina iz potkožnog masnog tkiva, što dovodi do povećanja koncentracije slobodnih masnih kiselina u krvi, nagomilavanja masnog tkiva na trupu i vratu te oko potrbušnice i unutarnjih organa (centralna ili trbušna debljina).

Kortizol (hidrokortizon)

-je steroidni hormon,
-djeluje na metabolizam bjelančevina tako da razgrađuje bjelančevine iz mišića i drugih tkiva. Time nastaju aminokiseline od kojih jetra stvara druge bjelančevine potrebne organizmu.
-On je protuupalni hormon (glukokortikoid) sa značajnim utjecajem na stvaranje glukoze u krvi,
-izlučuje se kao odgovor na lučenje adrenokortikotropnog hormona (ACTH)
-zovu ga hormon stresa jer se izlučuje zavisno o razini psihičkog ili fizičkog stresa kao posljedica lučenja adrenokortikotropnog hormona (ACTH),
-kortizol u jetri povećava glukoneogenezu (stvaranje glukoze iz aminokiselina i drugih spojeva)
-postoji u sintetskim spojevima (lijekovi poput Medrola)

Poteškoće u radu nadbubrežne žlijezde
(Adrenalna insuficijencija)

1. Primarna adrenalna insuficijencija (AI) ili Addisonova bolest

To je rijetko stanje u kojem nadbubrežne žlijezde ne rade ispravno i ne mogu proizvesti dovoljno kortizola. Proizvodnja aldosterona i androgena (druge dvije vrste steroidnih hormona koje proizvode nadbubrežne žlijezde) je najčešće niska.
Uzrok je najčešće autoimuna bolest.

2. Sekundarna adrenalna insuficijencija

Događa se kad hipofiza ne signalizira nadbubrežnim žlijezdama da proizvode kortizol. Proizvodnja aldosterona je normalna u sekundarnoj adrenalnoj insuficijenciji. Uzrok je taj što hipofiza ne šalje dovoljno ACTH u nadbubrežne žlijezde pa se ne proizvodi dovoljno kortizola.
Neki uzroci mogu biti privremeni. Npr. uzrok je uzimanja određenih lijekova kao što su prednizon, hidrokortizon ili deksametazon.

Problemi nadbubrežne žlijezde uzrokovani lijekovima

Sintetski glukokortikoidi (npr.Medrol) se koriste zbog svog protuupalnog i imunosupresivnog djelovanja. Mogući neželjeni učinak liječenja glukokortikoidima je supresija hipotalamo-hipofizno-nadbubrežne osovine, što može dovesti do adrenalne insuficijencije.
Uzroci insuficijencije:
-dugotrajna terapija glukokortikoidima,
-način primjene,
-doziranje (jačina) glukokortikoida,
-relacima istovitnih lijekova koji ometaju metabolizam glukokortikoida

Pacijenti pod terapijom glukokortikoida mogu razviti značajke Cushingovog sindroma, a potom sindrom ustezanja glukokortikoida kada se liječenje smanji.

Liječenje

Potreban je pažljiv pristup smanjenju doze glukokortikoida i odgovarajuće savjetovanje bolesnika kako bi se osiguralo uspješno smanjenje doze. Terapiju glukokortikoidima ne treba potpuno prekinuti dok se ne postigne oporavak nadbubrežne funkcije.

Negativne promjene u organizmu (nuspojave kortikosteroida)

Kortizol je imunoregulator koji čovjeku pomaže da prebrodi fizički ili psihički stres dajući organizmu dodatnu snagu na način da ga "hrani" glukozom.

Poremećaji koji nastaju kao posljedica uzimanja lijekova su:
-povećanje glukoze u krvi,
-povišen krvni tlak,
-poremećen rad štitnjače,
-lupanje srca,
-poremećaj menstrualnog,
-pretilost,
-snižavanje razine testosterona, 
-smanjenje količine mišićnog tkiva,
-poremećaj raspoloženja,
-depresija
-stanjena koža 
-unutarnja krvarenja