Sarkoidoza, neuroinflamacija i blago suženje girusa i sulkusa lijeve hemisfere: povezanost s brain fogom i mogućnosti terapijskog pristupa

 

1. Uvod

Prikazujemo slučaj 45-godišnjeg muškarca iz Zagreba s dijagnosticiranom atipičnom, kroničnom sarkoidozom koja se tijekom više godina razvila u multisistemski oblik bolesti. Kod ovog pacijenta sarkoidoza se ne očituje samo respiratornim simptomima, već i izraženim reumatološkim, neurološkim i kardiološkim manifestacijama, što značajno narušava kvalitetu života i funkcionalne sposobnosti.

Klinički tijek uključuje:

reumatološke manifestacije: svakodnevne bolove u zglobovima šaka, gležnjeva i kuka, sinovitis i tenosinovitis, jutarnju ukočenost, potrebu za pomagalima pri hodu;

neurološke manifestacije: polineuropatija tankih vlakana, radikulopatija, autonomna disfunkcija, kroničan bolni sindrom, blago suženje girusa i sulkusa lijeve hemisfere na MR-u;

kardiovaskularne manifestacije: epizode hipoksemije (saturacija do 80%), bol u prsima i čeljusti, povišen troponin (maksimalna vrijednost 34.8 ng/L), s urednom koronarografijom i UZV srca, što upućuje na sumnju u srčanu sarkoidozu ili miokarditis; opće stanje: gubitak više od 13 kg u kratkom vremenskom razdoblju, smanjena tolerancija napora i iscrpljenost nakon minimalne fizičke aktivnosti.

Ovaj prikaz jasno pokazuje da sarkoidoza, iako rijetka bolest, može poprimiti atipičan, kroničan i progresivan oblik, s višestrukim organskim zahvaćanjem. Posebnu važnost imaju neurološke manifestacije, jer se upravo one povezuju s pojavom kognitivnih poremećaja i subjektivnog osjećaja tzv. brain foga. Radiološki nalaz blagog suženja girusa i sulkusa lijeve hemisfere predstavlja diskretan, ali klinički značajan znak kronične neuroinflamacije i potencijalni temelj za razvoj trajnih kognitivnih smetnji.

 

2. Patofiziološka osnova: kako sarkoidoza zahvaća mozak

Patogeneza neurosarkoidoze temelji se na imunosnom odgovoru posredovanom T-limfocitima. Dolazi do aktivacije CD4+ T-limfocita, nakupljanja makrofaga i stvaranja granuloma, izlučivanja proinflamatornih citokina poput IL-6, TNF-α i IFN-γ, kronične aktivacije mikroglije u CNS-u.

Takva neuroinflamacija dovodi do oštećenja živčanog tkiva, smanjenja sinaptičke plastičnosti i poremećaja funkcionalnih mreža mozga. Dugoročno, to se može očitovati kao kortikalna atrofija vidljiva na MR-u.

Upravo je blago suženje girusa i sulkusa lijeve hemisfere jedan od tih radioloških pokazatelja: znači da je došlo do stanjivanja korteksa uslijed kroničnog procesa.

 

3. Radiološki aspekt: što znači „blago suženje girusa i sulkusa“

Na MR-u mozga, gyrus (vijuga) i sulcus (brazda) prikazuju strukturu moždane kore. Blago suženje znači da su vijuge užljepljene, a brazde pliće, što je znak smanjenja volumena kortikalnog tkiva.

Mogući uzroci:

kronična neuroinflamacija (sarkoidoza, multipla skleroza, vaskulitis), dugotrajni degenerativni proces, postinflamatorne promjene nakon ranije epizode.

Kod sarkoidoze, ovaj nalaz najčešće znači da je upalni proces u mozgu dugotrajan i da je ostavio trag u morfologiji korteksa.

Zašto lijeva hemisfera? Lijeva hemisfera dominira u procesima jezika, verbalne memorije i pažnje. Promjene u ovom dijelu mozga stoga mogu objasniti pojavu simptoma poput usporenog govora, poteškoća u koncentraciji i tzv. brain foga.

 

4. Brain fog: definicija i simptomi

Brain fog nije službena dijagnoza, već termin koji opisuju sami bolesnici. Najčešće se javlja kod autoimunih i upalnih bolesti (sarkoidoza, multipla skleroza, lupus, fibromialgija).

Glavni simptomi:

-Poteškoće u koncentraciji i održavanju pažnje

-Zaboravljivost (osobito kratkoročna memorija)

-Usporeno razmišljanje i teško pronalaženje riječi

-Smanjena sposobnost multitaskinga

-Mentalni umor nakon jednostavnih zadataka

-Osjećaj „magle“ u glavi, kao da misli nisu jasne

 

Za razliku od depresije ili demencije, brain fog je:

-fluktuirajući (jači u nekim danima, slabiji u drugima),

-često povezan s umorom, bolešću ili upalom,

-reverzibilan do određene mjere (poboljšava se kad se kontrolira osnovna bolest ili uz mentalne vježbe).

 

5. Mehanizmi brain foga kod sarkoidoze

1. Upalni citokini

– IL-6 i TNF-α prelaze krvno-moždanu barijeru i utječu na neurotransmisiju, uzrokujući umor i kognitivne smetnje.

2. Kortikalna atrofija

– blago suženje girusa i sulkusa odražava gubitak kortikalnih neurona, što se klinički očituje kao smetnja pažnje i usporenost.

3. Poremećaj hipokampalne funkcije

– hipokampus je ključan za pamćenje i orijentaciju. Neuroinflamacija oštećuje plastičnost sinapsi i dovodi do zaboravljivosti.

4. Autonomna disfunkcija

– oštećenje vagusa i autonomnog živčanog sustava remeti regulaciju krvnog tlaka i cerebralne perfuzije, što pogoršava osjećaj „magle“.

 

6. Klinički dokazi i literatura

Studije su pokazale da bolesnici sa sarkoidozom imaju češće kognitivne smetnje nego zdrava populacija, čak i kad nema velikih strukturnih lezija.

Fritz i sur. (2016) – meta-analiza pokazala da 30–50% bolesnika s neurosarkoidozom razvija kognitivne simptome.

Hoitsma i sur. (2004) – brain fog i neurokognitivni poremećaji mogu biti rani znak neurosarkoidoze, često prije razvoja velikih lezija.

Tana i sur. (2022) – sistemska neuroinflamacija (uključujući sarkoidozu) povezuje se s osjećajem brain foga putem citokinske disfunkcije.

 

7. Terapijske implikacije

1. Kortikosteroidi – prvi izbor, ali dugoročno dovode do nuspojava.

2. Imunosupresivi (MTX, Arava) – često se koriste, ali nisu uvijek učinkoviti.

3. Biološka terapija (adalimumab, infliksimab) – preporučuje se kod rezistentnih oblika i sve više dokaza podupire njihovu učinkovitost kod neurosarkoidoze.

4. Potporne mjere – higijena sna, tjelovježba prilagođena mogućnostima, kognitivna rehabilitacija.

 

8. Vježbe koncentracije za smanjenje brain foga

Iako upalni proces zahtijeva medicinsku terapiju, oboljela osoba može vlastitim strategijama smanjiti subjektivne tegobe brain foga.

Mentalne vježbe

-Mindfulness meditacija – trenira fokusiranje pažnje na sadašnji trenutak, smanjuje distrakcije.

-Kognitivne igre (memorijske kartice, Sudoku, križaljke) – potiču neuroplastičnost i jačaju sinaptičke veze.

-Tehnika 5–10 minuta koncentracije – odabir jedne aktivnosti i svjesno fokusiranje na nju bez prekida.

Organizacijske strategije

-Pisanje bilješki i planera – rasterećuje radnu memoriju.

-Razbijanje zadataka na manje korake – smanjuje osjećaj preopterećenja.

-Ritual pauze – kratke pauze svakih 30–40 minuta smanjuju mentalni umor.

Tjelesno–kognitivna sinergija

-Disanje i lagane vježbe – poboljšavaju oksigenaciju mozga.

-Kratke šetnje – potiču cirkulaciju i koncentraciju.

-Dobar san – regulira konsolidaciju memorije i smanjuje umor.

 

9. Dugoročne posljedice i važnost praćenja

Ako se neuroinflamacija ne liječi, blago suženje girusa i sulkusa može progredirati u izraženiju kortikalnu atrofiju. To dugoročno povećava rizik od:

-trajnih kognitivnih deficita,

-smanjene radne sposobnosti,

-socijalne disfunkcije i depresije.

Redovite MR kontrole, praćenje kognitivnih funkcija i pravodobno uvođenje biološke terapije smanjuju rizik od progresije.

 

10. Zaključak

Blago suženje girusa i sulkusa lijeve hemisfere u bolesnika sa sarkoidozom nije slučajan ni beznačajan nalaz. Radi se o pokazatelju kronične neuroinflamacije i mogućeg početnog stadija kortikalne atrofije. Klinički, ono se može manifestirati kao brain fog, čiji simptomi značajno narušavaju kvalitetu života.

Kombinacija medicinske terapije (biološki lijekovi) i mentalno-kognitivnih vježbi (mindfulness, kognitivne igre, organizacijske strategije) može ublažiti subjektivne smetnje i očuvati kognitivnu funkciju.

 

Literatura

1. Lower EE, Broderick JP, Brott TG, Baughman RP. Diagnosis and management of neurosarcoidosis. Arch Intern Med. 1997;157(16):1864–1868.

2. Fritz D, van de Beek D, Brouwer MC. Clinical features, treatment and outcome in neurosarcoidosis: systematic review and meta-analysis. BMC Neurol. 2016;16(1):220.

3. Ungprasert P, Matteson EL. Neurologic manifestations of sarcoidosis. Continuum (Minneap Minn). 2017;23(3):751–767.

4. Hoitsma E, Faber CG, Drent M, Sharma OP. Neurosarcoidosis: a clinical dilemma. Lancet Neurol. 2004;3(7):397–407.

5. Tana C, Donatiello I, Caputo A, et al. Brain fog in internal medicine: a comprehensive review on systematic disease-related causes and mechanisms. Intern

Emerg Med. 2022;17(1):1–17.

6. Judson MA. Neurosarcoidosis: clinical manifestations, diagnosis and treatment. Clin Chest Med. 2015;36(4):643–656.

 

Dino-Josip Ključarić, mag.theol.