Povezanost sarkoidoze i kognitivnih smetnji: Utjecaj na mentalne funkcije i pojava "brain foga"
Uvod
Sarkoidoza je sistemska upalna bolest nepoznate etiologije, karakterizirana stvaranjem imunološki aktivnih granuloma u različitim organima. Iako najčešće zahvaća pluća i limfne čvorove, sarkoidoza može imati multisistemski karakter te izazvati niz nespecifičnih simptoma, uključujući umor, bol i neurokognitivne smetnje. Jedan od često prijavljivanih, ali nedovoljno prepoznatih simptoma je tzv. brain fog – subjektivni osjećaj kognitivne zamućenosti, poteškoća s koncentracijom, pamćenjem i mentalnom jasnoćom.
1. Neurološke manifestacije sarkoidoze
Neurosarkoidoza
U oko 5–15% pacijenata s dijagnozom sarkoidoze dolazi do zahvaćanja središnjeg ili perifernog živčanog sustava – stanje poznato kao neurosarkoidoza. Ovisno o lokalizaciji granulomatozne upale, mogu se razviti simptomi kao što su:
poteškoće u koncentraciji i obradi informacija,
gubitak kratkoročnog pamćenja,
konfuzija i promjene osobnosti,
depresija i anksioznost.
Upala moždanih struktura, posebno frontalnih režnjeva ili limbičkog sustava, može izravno kompromitirati kognitivne funkcije i dovesti do izraženog brain foga.
---
2. Uloga sistemske upale i citokina
Neovisno o izravnom zahvaćanju mozga, sarkoidoza je povezana s kroničnom aktivacijom imunosnog sustava i povišenom razinom proinflamatornih citokina (npr. TNF-α, IL-1β, IL-6). Ti citokini mogu imati neurotoksične učinke, što uključuje:
smanjenje sinaptičke plastičnosti,
promjene u neurotransmiterskom sustavu,
narušenu neurogenezu u hipokampusu.
Ove promjene mogu izazvati simptome slične onima kod depresije, blage kognitivne disfunkcije (MCI) i tzv. "kemobrain" sindroma poznatog iz onkologije.
---
3. Umor, bol i poremećaji sna kao posredni čimbenici
Velik broj pacijenata sa sarkoidozom navodi kronični umor kao najdominantniji i najteže podnošljiv simptom. Umor je često povezan s:
poremećajem spavanja (nesanica, sindrom nemirnih nogu, neobnovljujući san),
kroničnom boli (npr. zbog neurosarkoidoze ili mišićno-koštanih promjena),
psihološkim opterećenjem (npr. anksioznost, depresija, nesigurnost zbog ishoda bolesti).
Sve navedeno može neizravno utjecati na funkciju mozga, dovodeći do subjektivnog osjećaja "zamagljenog uma" i mentalne iscrpljenosti.
---
4. Učinak terapije na kogniciju
Standardna terapija za sarkoidozu uključuje kortikosteroide, osobito prednizon, koji također mogu imati kognitivne nuspojave. Povišene doze steroida mogu uzrokovati:
smetnje pažnje i kratkotrajnog pamćenja,
promjene raspoloženja,
razdražljivost i nesanicu.
Imunosupresivi poput metotreksata ili bioloških lijekova (anti-TNF) mogu također imati neuropsihijatrijske učinke, iako rjeđe.
---
5. Klinička praksa i dijagnostički izazovi
Zbog subjektivne prirode brain foga i nedostatka specifičnih biomarkera, ovaj simptom često ostaje nedijagnosticiran. Preporučuje se sljedeći pristup:
Neurološka evaluacija i MRI mozga ako se sumnja na neurosarkoidozu.
Neuropsihološko testiranje kod izraženih kognitivnih smetnji.
Procjena razine umora, kvalitete sna i prisutnosti depresije.
Re-evaluacija terapije i njezinih nuspojava.
---
Zaključak
Iako brain fog nije patognomoničan za sarkoidozu, njegovo postojanje može značajno narušiti kvalitetu života pacijenata. Povezanost s neurološkim, imunološkim i psihološkim mehanizmima zahtijeva multidisciplinarni pristup u dijagnostici i liječenju. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela prevalencija, patofiziologija i terapijske mogućnosti za upravljanje ovim složenim simptomom kod oboljelih od sarkoidoze.
---
Znanstvena literatura
1. Priors, L., et al. (2020). Neurosarcoidosis: A clinical overview and therapeutic update. Frontiers in Neurology, 11: 828. https://doi.org/10.3389/fneur.2020.00828
2. Miller, A., Brown, E. S. (2007). The cognitive effects of corticosteroids: A review. Journal of Clinical Psychiatry, 68(9), 1304–1310.
3. Baughman, R. P., et al. (2017). Fatigue in sarcoidosis: Assessment and treatment. Current Opinion in Pulmonary Medicine, 23(5), 487–495.
4. Kumar, R., et al. (2012). Inflammation and brain function: The role of cytokines in affective disorders. Frontiers in Neuroscience, 6: 30. https://doi.org/10.3389/fnins.2012.00030
5. Lower, E. E., et al. (2014). Neuroc
ognitive functioning in patients with sarcoidosis. Chest, 145(3), 575–582. https://doi.org/10.1378/chest.13-1105
