Zašto su crijeva "koljevka" upalnih i autoimunih bolesti

Pisao sam o principu okidača sarkoidoze. Strani tijelo nepoznate etiologije (propriobakterije, pesticidi, virusi) s genetkom predispozicijom pokreću upalni proces kojeg imunološki sustav greškom suzbija napadajući vlastite stanice.

Rizične skupine su osobe srednje životne dobi, većinom žene i crna rasa te sjevernoeuropske populacije.

U srednjoj životnoj dobi dolazi do smanjenja hormonske aktivnosti, laganog usporavanja metabolizma, preuzimanja veće životne odgovornosti (uloga roditelja i staratelja, brižnika za mlade i starije članove obitelji).

Sociološko-biološki stres je prema našim anketama pokazao da je većina oboljelih doživljavala visoke razine stresa.

Zanimljivo je da sjevernoeuropske populacije koje su zbog manjka sučanih dana i opterećenog bioritma predvodnici anksioznosti, depresije i suicida imaju više oboljelih od sarkoidoze. Zato je važno razumjeti da sunce nije okidač bolesti, već "akcelerator" već dobivene bolesti.

Kako u narodu kažu da su crijeva ne lažu, invocirat ćemo sjećanja na doživljaje sumnje, stresa, ootlačenosti i raznih negativnih emocija uslijed kojih nas je grčili u želucu.

Snažne emocije poput stresa, tjeskobe i depresije pokreću kemikalije u mozgu koje uključuju signale boli u crijevima koji mogu izazvati reakciju debelog crijeva. To je reakcija visokih količina kortizola na crijeva. 

Stres i tjeskoba tada mogu učiniti um svjesnijim grčeva u debelom crijevu.

Određen dio oboljelih od sarkoidoze ima polipe na crijevima, ali nema poteškoća s probavom. Određeni imaju sindrom iritabilnog crijeva (IBS), ulcerozni kolitis pa čak i Chronovu bolest. Neki nisu ni svjesni te dijagnoze jer su kroz život naučili da moraju zagrijati "trbuh" kad krenu grčevi jer su crijeva ponekad osjetljiva na hladnoću, kavu, masnoću ili kiselu hranu.

Naučili smo da kortizol uništava strukturu dvostrukih epitelnih ovojnica.

Kortizol je neprijatelj kože. Epitelne ovojnice nisu samo elastična i čvrsta struktura kože, već sastavna građa kosti i ovojnica naših organa.

Ta prokrvljena epitelna ovojnica u sluznici crijeva ima ulogu štititi protok probavljene hrane koja je prepuna bakterija od našeg krvotoka.

1. Uslijed dugotrajnog izlaganja stresu, razine kortizola mogu djelovati abrazivno na osovinu hipotalamusa-hipofiza-nadbubrežnih žlijezdi čime će se poremetiti regulacija citokina IL-1 i IL-6, san, bioritam i životni balans;

2. Visoke razine kortizola mogu biti opasne za kardiovaskularni sustav, a konkretno u ovoj temi može oštetiti glatku i prokrvljenu ovojnicu kolona.

U slučaju oštećenja te epitelne ovojnice, kroz plazmu sluznice crijeva, bakterije iz fekalija mogu uzrokovati razne upale (početak inflamatornog mehanizma), a u većoj mjeri čak i sepsu.

Razne autoimune bolesti mogu nastati upravo u kolonu uslijed proboja stranih tijela iz fekalija kroz oštećenje crijevne sluznice u krvotok, prilikom čega naše obrambene imunološke stanice u obrani od upale (dendrične stanice, makrofazi, limfociti) ulaze u ciklus autoimunog mehanizma jer zbog genetske predispozicije započinju napadati vlastito tkivo.  

Budući da koštani limfociti i limfociti timusa cirkuliraju organizmom, bolest se širi s kolona na sve one organe koji sadrže staničnu strukturu koja odgovara pogrešno prepoznatom ključu antigena.

Koža je najčešće ogledalo crijeva i općenito imuniteta. Na njoj se prvo vide promjene.

Preporuka u borbi s takvim bolestima je u disciplini slušanja vlastitog organizma, točnom uzimanju lijekova, promjeni sredine i rutine ukoliko je stresna, izbjegavanju alkohola, cigareta i teške hrane, kretanju i boravku u prirodi i svemu onome što vas opušta.

Jedan moj rođak koji je doživio 102 godinw igrajući tenis do 98, a skijanje do 94 mi je uvijek govorio da je tajna dugovječnosti u:

1. životnom ritmu (budi se sa suncem, jedi u isto vrijeme, spavaj sa zalaskom, kreći se i primaj sve s osmjehom na licu).

2. Slušaj svoje tijelo i reagiraj na svaku lampicu kao što mijenjaš ulje na autu čim se pali lampica. Nemoj svoj organizam ostaviti za kasnije kad se pali lampica.

3. Svi imamo torbu na leđima. Skupljaj u nju zalihe koje ćeš trošiti u starosti.

Dakle, virtus in medio.

Dino-Josip Ključarić

24.5.2024.